Okrugli stol na temu "Ljudska prava! Koja su to?"

U Velikoj vijećnici Doma županije u Zadru održan je Okrugli stol Županijske koordinacije za ljudska prava na temu “Ljudska prava! Koja su to?”
Ovome su prisustvovali predstavnici učenika iz osnovnih škola “Petar Zoranić”, “Stjepan Radić”, “Šime Budinić”, “Petar Zoranić”, “Polača”, “Petar Lorini”, “Smiljevac” i Privatne osnovne škole “Nova” te njihovi mentori. Prisutne osnovnoškolce na ovu temu informirali su prof. dr. sc. Igor Radeka, dr.sc. Erma Ivoš i prof. Mirsija Tokić.
Kako je Erma Ivoš na samom početku rekla, ova tema seže daleko u prošlost, o čemu govori i dokument Magna charta Libertatum iz 1215. godine. 10.12. 1948. izdana je Opća deklaracija o ljudskim pravima, a nakon nje i mnoge druge. Sve te deklaracije ušle su u ustave mnogih država i predstavljaju temelje prirodnih, urođenih, nezastarivih i neotuđivih prava svakog čovjeka kao što su pravo na život, slobodu, stjecanje vlasništva, pravo na sigurnost i pravo na težnju ka sreći vlastitim načinom.
Ivoš je najviše govorila o pravima djece, odnosno rekla je osnovnoškolcima da iako nisu punoljetni, oni imaju svoja građanska prava.
Sva djeca rađaju se sa sedam prava:
1. Da budu željena
2. Da budu rođena
3. Da žive u zdravoj okolini
4. Da zadovolje svoje osnovne potrebe
5. Da im je osigurana kontinuirana briga i ljubav
6. Da razvijaju intelektualne i emocionalne vještine koje će upotrebljavati za vlastita dostignuća i težnje surađujući s drugima
7. Da dobiju potrebnu brigu i tretman.
Primarno mjesto za realizaciju ovih sedam prava je obitelj. Djeca se rađaju fizički slabija i ovisna o svojim roditeljima, pa se u svim društvima smatra dužnošću odraslih, a posebno roditelja osigurati uvjete za normalan razvoj djeteta. Prava i dužnosti roditelja su da se skrbe o životu i zdravlju djeteta, da štite djete od ponižavajućih postupaka i tjelesnog kažnjavanja, djecu moraju odgajati kao slobodnu, humanu, moralnu, domoljubnu, marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu te odgoj djece mora biti u skladu s njihovom dobi i zrelosti te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.
Ivoš je naglasila kako sve ono što dijete radi mora raditi u skladu s vlastitim uvjerenjima, te da se treba preuzimati odgovornost za vlastite postupke. Nadodala je kako je vrlo bitno formiranje ličnosti mlade osobe te da se treba raditi na glavnim elementima koji čine ličnost, a to su čast, moralna i etička načela, ugled…
Profesor Radeka rekao je kako Međunarodna zajednica očekuje od svih društava osiguravanje uvjeta da svatko zna svoja prava uvođenjem odgoja i obrazovanja za ljudska prava u cijelokupni sustav školstva.
– Pravo na odgoj i obrazovanje jedno je od općih, nedjeljivih i neotuđivih ljudskih prava te je takvo kao pretpostavka ostvarenja svih drugih prava i sloboda, nadodao je Radeka.
Postoje tri generacije ljudskih prava. Prva generacija je pravo na slobodu, a pod to spadaju građanska i politička prava. Druga generacija je pravo na jednakost pod što spadaju socijalna prava, ekonomska i kulturna prava. Treća generacija prava je pravo na solidarnost pod što spadaju kolektivna prava.
Radeka je rekao kako je obrazovanje o ljudskim pravima jako bitno te da bi se to trebalo uvesti u školstvo kao zasebni predmet.
– Suština ljudskih prava je uvažavanje drugog i drugačijeg, odnosno da netko drugi voli nešto drugo, istaknuo je Radeka te rekao kako se na temelju određenih anketa među mladima javljaju zabrinjujući rezultati.
Tako primjerice 41% mladih smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika manjina, a 46% ih smatra da je homoseksualnost bolest.
Rezultati ovog istraživanja kao i porast netolerancije i nasilja među mladima u Hrvatskoj koji čak završavaju i ubojstvima traže promjene odgoja i obrazovanja za ljudska prava u školski sustav.
– Nužno je uvesti kvalitetni sustav odgoja i obrazovanja koji će obuhvatiti sve aspekte ljudskih prava, smatra Radeka.
Profesorica Mirsija Tokić govorila je ponajviše o pravima djece na obrazovanje. Tako je istaknula podatke da 186 milijuna djece u svijetu ispod 15 godina prisilno radi. Njih 170 milijuna radi u uvjetima koji su opasni po život, čak 8 milijuna ih je zarobljeno u svakavim oblicima ropstva, prostitucije… Čak 220 tisuća djece godišnje umire zbog teških uvjeta u kojima rade.
Sve su to zabrinjavajući podaci te je Tokić lijepo za kraj rekla:
– Djetetu se treba omogućiti obrazovanje jer pbrazovanje je njegov put za ostvarenje snova.